goji bobiceGoji – zlatni dijamanti

Lycium barbarum

bobice proglašene eliksirom mladosti, koriste se kao dodaci hrani.

Biljka rasta kao grmoliko drvo koje se može zasaditi na sunčanom terenu, ali mu ne odgovara kiselo zemljište. Plod ne obolijeva, nije mu potrebna zaštita i uzgaja se ekološki. Goji bobice, koje se susreću i pod imenom zlatni dijamanti te vučje bobice, od davnina su udomaćene na Himalaji, ponajviše u Tibetu i Kini, te su već od dvije tisuće godina prisutne i u tradicionalnoj istočnoj medicini. U Europu, na tlo Engleske stigle su tek krajem 18. stoljeća kao ukrasno i jestivo voće, no za potpuno njihovo otkriće trebat će proći još podosta vremena. Tako ih je zapadni svijet u potpunosti upoznao tek posljednjih desetljeća prošlog stoljeća, dok su se u Hrvatskoj počele uzgajati prije tri godine.

 

Supervoće

U to vrijeme ih je već Time magazine proglasio super voćem nakon toga su postale tražene kao super namjernice ne samo po svojim prehrambenim već i zdravstvenim osobinama koja su ih proglasila "eliksirom mladosti" i dovela na sam vrh poznate američke orac liste (Oxygen radical apsormance capacity) koja rangira hranu po njenim antioksidativnim karakteristikama.

 

Na toj ljestvici goji bobice su sa 25.300 jedinica za gotovo dvostruko nadmašile nar, koji je drugi. Inače više pozicionirane namirnice posjeduju veće sposobnosti uništavanja slobodnih radikala čijim se nagomilavanjem narušava ljudsko zdravlje, a ujedno ubrzava proces starenja s pratećim posljedicama. Dosadašnja ispitivanja utvrdila su da te bobice sadrže visok postotak c i drugih vitamina te željeza, najviše od svih biljaka, potom čak 18 aminokiselina, nadalje minerale, karotenoide.

 

Zbog svog sastava, među ostalima, jačaju ljudski imunološki sustav, usporava starenje, poboljšava vid i cirkulaciju, smanjuju visok tlak, glukozu i kolesterol, neutraliziraju nuspojave zračenja i kemoterapija, antikarcenogeno djeluju posebice kod liječenja raka grlića maternice, testisa, pluća, i jetra, a i leukemije.

 

Drevna kineska medicina stvara ih među vodeće lijekove za bolesti cirkulacijskog, imunološkog, probavljanja i mokraćnog sustava. Goji bobice nisu na listi oficijelnih lijekova već se koriste kao dodaci hrani u raznim oblicima, ponajviše kao svježi ili sušeni plodovi, potom u obliku soka ili čaja, a i kao dodaci pićima (vino) te jelima. Ova vrsta super voća već se našla i na jelovnicima u kombinaciji s rižom pilećim i svinjskim mesom. Da bi goji bobice dale očekivane prehrambene i zdravstveno - terapijske učinke dnevno bi ih trebalo konzumirati od 10 do 30 grama.

 

gojiGrmoliko drvo

Najveći uzgajivač i izvoznik goji bobica je Kina odakle odakle su se raširile na američki kontinent te u Europu (Njemačka), a i na druga područja u svijetu. Raste kao grmoliko drvo, do tri metra visine, a za sadnju odgovaraju im sunčani tereni, ne kiselo zemljište zbog čega se ne preporučuje blizina crnogorice. Budući da goji bobice nisu podložne bolestima stablo se ne prska te je uzgoj čisto ekološki.

 

Plodovi su sočni, narančastocrvene boje, duguljastog oblika, do dva centimetra dužine, a bobice sadrže do 60 sjemenki. Okus je slatkast, sličan grožđicama. Drvo cvijeta od lipnja do rujna, a bobice sazrijevaju do početka kolovoza do rujna. Preporučeno je da se ubiru trešnjom, a mogu se jesti sirove, dok se za duže održanje pripremaju čajevi i sokovi.

28.09.2011.

© 2011 • www.gazdarica.com • sva prava pridržana. • Nije dozvoljeno kopiranje objavljenog teksta, slika i ostalog materijala bez odobrenja.
Pozivamo Vas na suradnju, reklamiranje, razmjenu materijala ili objavu vaših radova. • kontakt email: info@gazdarica.com
Portal sadrži brojne savjete narodne medicine koje primjenjujete na osobnu odgovornost!
CMS 14.0407/30